Osnovne   informacije
  Uvod
  Sekretarijat
  Upravni odbor
  Počasni članovi
  Statut
  Mandat
  Aktivnosti
  Opis projekata
  Promotivne aktivnosti
  Informacije o
  članstvu
  Zahtjev za prijem u članstvo
  Kontakt informacije o OIK
  Časopis
  AEOBiH u medijima
 
  Izborne informacije
  Pravila i propisi
  Izborni zakon BiH
Opći izbori 05.10.2002.
Opcinski izbori 02.10.2004.
  Publikacije
  Priručnik za članove biračkih odbora
  Naučene lekcije
  Sukob interesa
  Teh. publikacija br.3
  Teh. publikacija br.2
  Teh. publikacija br.1
  Publikacije sa
  konferencija
  V Godišnja konferencija
  IV Godišnja konferencija
  III Godišnja konferencija
  II Godišnja konferencija
  Polugodišnja konferencija
  Podrška UIZBiH
  Pisma podrške
  Finansiranje projekata
   
 

OPĆI IZBORI -- 05.10.2002
 

IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI
5. OKTOBRA 2002. GODINE

 

Izborne formule -- Gojko Ivaniš

Zaštita izbornog prava -- Obren Bužanin

Više informacija o izborima i rezultati izbora -- linkovi

 


 

IZBORNE FORMULE            [na vrh]

U izbornom sistemu Bosne i Hercegovine primjenjuju se različite izborne formule za pojedine izborne nivoe:

››› Tročlano Predsjedništvo BiH biraće se iz tri konstitutivna naroda u BiH po pluralnoj formuli «Prvi dobija mjesto». Srpskog člana Predsjedništva neposredno će birati birači registrovani da glasaju u Republici Srpskoj, a bošnjačkog i hrvatskog člana birači registrovani da glasaju u Federaciji BiH, tako da jedan birač ima jedan glas. Pobjeđuje kandidat sa najvećim brojem osvojenih glasova. (član 8.1 Izbornog zakona)

››› Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ima četrdeset dva (42) člana. Dvadeset osam (28) članova ili dvije trećine neposredno će birati jedan milion i četiri stotine hilhada birača registrovanih da glasaju u Federaciji BiH, a četrnaest (14) članova ili jednu trećinu biraće jedan milion i sto hiljada birača registrovanih da glasaju u Republici Srpskoj (član 9.2 Izbornog zakona). Izborna formula koja će se primijeniti prilikom prevođenja glasova birača u mjesta u parlamentu je proporcionalna zastupljenost otvorenih kandidatskih listi u višečlanim izbornim jedinicama sa kompenzacionim mandatima i izbornim pragom od 3% (član 9.6 i 9.7 Izbornog zakona).

• Višečlanih izbornih jedinica na teritoriji Federacije BiH ima šest. Uglavnom su to administrativno-ekonomske zajednice različite veličine i broja stanovnika, pa je i njihova magnituda različita i kreće se od tri do šest članova. U njima će biti izabrano dvadeset i jedan (21) član, a sedam (7) su kompenzacijski mandati. (član 9.3 Izbornog zakona)

• Višečlanih izbornih jedinica na teritoriji Republike Srpske ima tri, koje će neposredno izbrati po tri kandidata (9), a pet (5) su kompenzacijski mandati (član 9.4 Izbornog zakona)

• Za raspodjelu mandata koristiće se Sent-Lažeova metoda najvećeg prosjeka. Ovom metodom utvrdiće se koloko je koja politička stranka, koalicija ili nezavisni kandidati osvojili mandata, prvo u pojedinim izbornim jedinicama, a za tim na nivou entiteta. Ako politička stranka osvoji više mandata na nivou entiteta nego što je zbir osvojenih mandata u izbornim jedinicama, razliku će dobiti iz kompenzacijskih mandata (član 9.8 Izbornog zakona).

• Kandidatske liste su otvorene, što znači da se birači mogu izjašnjavati i za kandidate unutar političke stranke za koju glasaju. Na taj način birači mogu uticati na redoslijed kandidata na kandidatskoj lisi i izmijeniti ga u odnosu na redoslijed koji je utvrdila politička stranka.Otvorenost kandidatske liste uslovljena je posebnim pragom od 5%. To znači da bi kandidat popravio svoj položaj na kandidatskoj listi treba da dobije više od 5% glasova koje je osvojila njegova politička stranka (član 9.9 Izbornog zakona).

››› Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bit će birani iz tri konstitutivna naroda. Njih neposredno biraju birači registrovani da glasaju u Republici Srpskoj po pluralnoj formuli «Prvi dobija mjesto». Jedan birač ima jedan glas. Tri kandidata iz tri konstitutivna naroda koji osvoje najviše glasova bit će izabrani. Pozicija pradsjednika pripada kandidatu sa najviše glasova, a dvije potpredsjedničke pozicije pripašće kandidatima iz ostala dva naroda koji osvoje najviše glasova (član 12.1; 12.2 i 12.3 Izbornog zakona).

››› Narodna skupština Republike Srpske ima osamdeset tri člana, koje će neposredno birati birači registrovani da glasaju u Republici Srpskoj. Šezdeset dva (62) će biti izabrano u šest (6) višečlanih izbornih jedinica, a dvadeset i jedan (21) su kompenzacijski mandati. Za raspodjelu mandata koristiće se Sent-Lažeova metoda najvećeg prosjeka. Raspodjela mandata na entitetskom nivou se nešto razlikuje od raspodjele mandata na nivo BiH. Naime, za Narodnu skupštinu Republike Srpske također se primjenjuje formula proporcionalne zastupljenosti otvorenih list, korištenjem Sent-Lažeove metode najvećeg prosjeka i izbornog praga od 3%, otvorenost liste uslovljena je posebnim pragom od 5%, ali je neophodno obezbijediti da najmanje četiri (4) mandata pripadnu svakim od tri konstitutivna naroda. Ako se to ne dogodi, primjenjujući gore pomenutu formulu, relevantni mandati dodijeliće se sa kompenzacione liste političke stranke koja je osvojila najviše glasova, koja na svojoj kompenzacionoj listi ima kandidata relevantnog konstitutivnog naroda. Ako se ni to ne može ispuniti, mogu se, pod istim uslovima, iskoristiti kandidatske liste političke stranke koja je osvojila najviše glasova, a na ostalim kandidatskim listama (u izbornim jedinicama) ima kandidata pripadnika relevantnog konstitutivnog naroda (član 11.1 i 11.2 Izbornog zakona).

››› Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH ima devedeset osam (98) članova, koje će neposredno birati birači registrovani da glasaju u Federaciji BiH. Sedamdeset tri (73) člana će biti izabrano u dvanaest (12) višečlanih izbornih jedinica, a dvadeset pet (25) su kompenzacijski mandati. Za raspodjelu mandata primjenjuje se ista formula kao i za Narodnu skupštinu Republike Srpske (član 10.1 i 10.2 Izbornog zakona)

››› Federacija BiH ima teritorijalno-političku organizaciju u deset (10) kantona. Na izborima 5. oktobra 2002. godine birači registrovani da glasaju u pojedinim kantonima neposredno će birati kantonalne skupštine. Broj članova kantonalne skupštine kreće se od dvadeset (20) do trideset (30), što zavisi od broja registrovanih birača u kantonu. Cijeli kanton je jedna izborna jedinica. Za raspodjelu mandata koristi se formula proporcionalne zastupljenosti orvorenih kadidatskih listi sa izbornnim pragom od 3%. Otvorenost liste je i ovdje uslovljena posebnim pragom od 5% (član 12.5 Izbornog zakona).

››› Općinski izbori će se održati u Žepču. Za raspodjelu mandata koristi se formula proporcionalne zastupljenosti otvorenih kandidatskih listi sa izbornim pragom od 3%.

Pripremio: Gojko Ivaniš, član UIZBiH i instruktor Izbornog kursa

 


 

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA            [na vrh]

Organi za zaštitu izbornog prava i nadležnosti

1. IZBORNE KOMISIJE:

A) Opštinska izborna komisija je nadležna u prvom stepenu u svojoj opštini za odlučivanje o svim pitanjima koja nisu izričito dodjeljena izbornom vjeću za prigovore i žalbe u skladu sa članom 6.6 Izbornog zakona BiH.

B) Izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučuje po žalbama na odluke svih općinskih izbornih komisija osim ako se radi o povredama pravila ponašanja iz poglavlja 7. Izbornog zakona do kojih je došlo na biračkom mjestu
( Poglavlje 7. se odnosi na Pravila ponašanja za pol. stranke, kolacije, nezavisne kandidate i liste nezavisnih kandidata).

2. IZBORNO VIJEĆE ZA PRIGOVORE I ŽALBE:

• U prvom stepenu odlučuje o povredama pravila ponašanja iz poglavlja 7. Izbornog zakona, osim povreda iz ovog poglavlja do kojih je došlo na biračkom mjestu i povredama iz poglavlja 16. Izbornog zakona u slučejevima ustupljenim u vijeću u smislu odredbe 16.7 Izbornog zakona tj. od stane Regulatorne agencije( CRA) koja kontroliše rad elektronskih medija ili Vijeća za štampu koji motri rad pisanih medija..
• U drugom stepenu odlučuje po žalbama na odluke općinskih Izbornih komisija koje se tiču povreda pravila ponašanja iz poglavla 7. Izbornog zakona do kojih je došlo na biračkom mjestu.

3. APELACIONI ODJEL SUDA BOSNE I HERCEGOVINE:

Nadležan je da rješava po žalbama na odluke Izborne komisije Bosne i Hercegovine ili Izbornog vijeća za prigovore i žalbe.

OVLAŠTENJA ZA PODNOŠENJE PRIGOVORA
I FORMA PRIGOVORA

Ovlašteni subjekti za podnošenje prigovora i žalbi su:
• Svako lice, politička stranka ili koalicija koja ima pravni interes ili čije je pravo ustanovljeno Izbornom zakonom povrijeđeno.
• Prigovor se podnosi u pismenoj formi i mora biti potpisan od strane podnosioca, a ako je podnosilac prigovora politička stranka ili koalicija, prigovor potpisuje predsjednik ili ovlašteni predstavnik te političke stranke ili koalicije.


SADRŽAJ PRIGOVORA

Prigovor treba da sadrži:
1. Ime i adresu i ukoliko je moguće broj telefona podnosioca prigovora i prekršioca.
2. Kratak opis učinjene povrede i potpune dokaze koji potvrđuju navode prigovora.
3. Pregled činjenica i argumenata koje treba iznijeti podnosilac kako bi potkrijepio svoj prigovor.
4. Imena, adrese, ukoliko je moguće brojeve telefona, relevantnih svjedoka i ostalih na koje se podnosilac prigovara može osloniti kao bi potkrijepio svoj prigovor.

RELEVANTNI ROKOVI

• Rok za ulaganje prigovora je 3 dana od učinjene povrede.
• Prigovor se bez odlaganja dostavlja svim stranama navedenim u prigovoru.
• U roku 48 časova po prijemu prigovora strane navedene u prigovoru mogu dostaviti u pisanoj formi izjašnjenje o navodima prigovora.
• U roku od 48 časova nakon isteka roka predviđenog za izjašnjenje na prigovor, opštinska izborna komisija dužna je razmotriti prigovor i donijeti odluku po prigovoru.
• Rok za podnošenje žalbe je 48 časova od prijema odluke izbornih komisjia.
• Žalba Apelacionom odjeljenju suda BiH se podnosi u roku od 5 dana od donošenja odluke Izborne komisije BiH ili Izbornog vjeća za prigovore i žalbe
( koje su donesene u prvom stepenu.)


PROCEDURE ZA RJEŠAVANJE PO PRIGOVORIMA

· Izborno vijeće za prigovore i žalbe svojim poslovnikom reguliše način odlučivanja, donošenja i objavljivanja odluka, a poslovnik se donosi konsenzusom članova vijeća uz suglasnost Izborne komisije BiH.
· Izborna komisija BiH upustvom utvrđuje proceduru rješavanja po prigovorima podnesenim opštinskim izbornim komisijama i Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

FORMA I KARAKTER ODLUKA
OPŠTINSKIH IZBORNIH KOMISIJA

• Opštinska izborna komisija ispituje formalnu ispravnost prigovora te poziva podnosioca da otkloni nedostatke u nepotpunim i nerazumljivim prigovorima.
• Neblagovremen prigovor podnesen od neovlaštenog lica općinska Izborna komisija će odbaciti.
• Odluka se donosi u pismenoj formi i treba da sadrži: naziv izborne komisije koja je odluku donijela, broj i datum, uvod, dispozitiv, obrazloženje, upustvo o pravnom lijeku, potpis ovlaštenog lica i pečat nadležne izborne komisije.
• U obrazloženju odluke moraju se navesti dokazi na osnovu kojih je navedena komisija utvrdila odgovarajuće činjenice.
• Odluka se donosi nadpolovičnom većinom od ukupnog broja članova komisije.
Odluka se dostavlja svim stranama navedenimu prigovoru.


Pripremio: Obren Bužanin
član izbornog vijeća za prigovore i žalbe


 


 

Više informacija o izborima u Bosni i Hercegovini možete pronaći na slijedećim web-adresama:            [na vrh]

Izborna komisija BiH
Međunarodna Fondacija za Izborne Sisteme (IFES)

 

 

    Home | Novosti | Buduća dešavanja | Kontakt | Linkovi | English Version